Ljude iz BiH tjera teška ekonomska i politička nestabilnost. Svjetlo na kraju tunela se ne nazire.

BiH je samo od početka 2019. godine napustilo više od 30.000 mahom mlađih ljudi. Ljude iz BiH tjera teška ekonomska i politička nestabilnost. Svjetlo na kraju tunela se ne nazire, piše na svom portalu Deutsche Welle (DW).

Sarajlija, kojeg u raji zovu Edo, priprema se na put za Njemačku. Na jugu te zemlje čeka ga supruga, također Bosanka koja se u Njemačkoj školovala i ostala živjeti. Edo je u Sarajevu završio fakultet, zaposlio se, ima riješeno stambeno pitanje… Ipak odlazi.

“Nismo dugo razmišljali da li da se supruga vrati u BiH ili da ja idem u Njemačku?”, kaže Edo za Deutsche Welle. Plaća mu, kako kaže, nije loša, ali vjeruje da će u Njemačkoj biti sigurniji u svakom pogledu, te se nada da će tamo planirati i proširenje obitelji, jer kako kaže: “Moja domovina mi se više ne čini kao zemlja sretne djece”.

Podmladak devet bh. parlamentarnih političkih partija, ili kako se nazivaju – G9, uz podršku američkog Nacionalnog demokraskog instituta (NDI) u BiH, pokušava pažnju svojih starijih stranačkih kolega skrenuti na činjenicu da ljudi, mahom mladi, napuštaju BiH.

Trodnevna konferencija nazvana “Emigracije mladih iz zemalja Zapadnog Balkana – rješenja kroz politike”, na kojoj su se u Sarajevu od 7. do 9. juna, pored predstavnika iz BiH, okupili i predstavnici Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Rumunije, ponudila je dokument koji bi one koji odlučuju u BiH trebao potaknuti na dublje i ozbiljnije razmišljanje.

POLITIČKI PODMLADAK ZA BOLJITAK MLADIH?

“Naš dokument sastoji se od kratkoročnih i dugoročnih mjera u vezi sa zapošljavanjem mladih. Neke od kratkoročnih mjera svakako su davanje poticaja za zapošljavanje mladih, davanje određenih obuka, a među dugoročnim mjerama je dualni obrazovni sustav koji nam je prijeko potreban”, naglašava član grupe G9 Ante Kelavić iz mladih snaga HDZ-a BiH.

Ante Kelavić

Upitan da prokomentira da li postoje povlaštene grupe mladih, odnosno da li je baš svima isto, onima koji stasavaju pod okriljem različitih političkih partija i onima koji svoju budućnost grade samostalno, Kelavić odgovara tek da ni sam ne bi ostao u BiH da ne vjeruje “da mladima u BiH sutra može biti bolje”. “Mladi trebaju biti aktivni u svim sferama društva i vjerujem da će nam u skorije vrijeme biti puno bolje”, poručuje on.

Njegova kolegica iz SDP-a Irhana Čajdin pojašnjava kako će mladi političari pokušati lobirati među predstavnicima parlamentarnih stranaka, čak vršiti pritisak na njih da se i u zakonodavstvu promijeni pristup kada je riječ o mladima.

“Problem BiH je neusaglašen sistem i brojni nivoi vlasti. Od lokalnog do državnog nivoa mi nemamo institucije koje se bave mladima… Mi smatramo kako moramo na državnom nivou imati instituciju koja će se baviti pitanjima mladih”, naglašava Čajdin.

Irhana Čajdin

Napominje kako je dvogodišnje istraživanje dalo podatke da mladi iz BiH odlaze najviše zbog “ekonomske situacije i slabih mogućnosti za zapošljavanje”.

DŽAFEROVIĆ: MLADI BEZ POVJERENJA U SISTEM

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, smatra pak kako je glavni uzročnik odlaska mladih, “ali i cijelih porodica iz svih krajeva BiH”, nestabilan politički sistem. “Mladi ljudi odlaze u države zapadne Evrope gdje su uređeni sistemi, jer hoće da imaju povjerenje u sistem”, kaže Džaferović.

Nakon toga, dodaje on, dolazi ekonomija – nema posla, a potom i “neusklađenost obrazovnog sistema s ponudom na tržištu rada”. “Iz toga je zaključak da mi u BiH moramo učiniti sve da imamo stabilan politički sistem u koji će mladi ljudi vjerovati i u kojem će moći osnivati svoje porodice i živjeti od svog rada”, kaže Džaferović.

Šefik Džaferović

Premda se Stranka demokratske akcije (SDA) iz koje i sam dolazi, već 30-tak godina jedan od glavnih kreatora politike u BiH, Džaferović optužuje svoje kolege – političare, da svojim javnim istupima neprestano ‘podgrijavaju’ nepovjerenje mladih u politički sistem i stanje u državi općenito. Apelira na političare “da svojim izjavama ulijevamo povjerenje u ovaj sistem, da ga mirno gradimo, a ne da upotrebljavamo remetilačku zapaljivu retoriku koja samo dodatno pospješuje stvari u negativnom smislu”.

Inače, iz BiH je u periodu od 2012. do 2017. godine, prema statistikama, otišlo više od 151.000 ljudi, a od 2017. taj broj je u stalnom porastu, posebno imajući u vidu da je broj odlazaka znatno veći od statističkih pokazatelja. Situacija nije puno bolja ni u okruženju, a trend odlaska u porastu je i u susjednim Hrvatskoj i Srbiji.

ZAPADNI BALKAN – REGION IZ KOJEG SE BJEŽI

Hrvatsku, kako je Vesna Pusić, zastupnica GLAS-a u Saboru Hrvatske, izjavila medijima u Sarajevu, građani napuštaju također zbog nefunkcionalnosti države, te zbog boljih radnih uvjeta. “Istraživanja pokazuju da je 30 posto otišlo zbog plaća i radnih mjesta, a njih 70 posto zbog nefunkcionalnosti države u različitim formama, poput nepotizma, klijentelizma, zapošljavanja preko veze, nefunkcionalnosti pravosuđa, nepoštivanja zakona”, tvrdi Pusić.

 

 

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *