Postoji određena satisfakcija u pogledu preko ramena, u zdvajanju nad onim što je nekoć bilo. Ovo zdvajanje ima jednu utješnu notu, sigurnost onoga što je završeno i što nam je poznato, u usporedbi s budućnošću koja je nesigurna i nepoznata. Taj pogled unazad, odmaranje u onome „kako je nekoć bilo“ mnogi zovu nostalgijom.

 

 

Bugojno nekad.

Grad koji je iz nekadašnje zaostale bosanske kasabe izrasatao u moderno naselje.

Lijepo uređen grad sa parkovima i fontanama ,široke ulice i moderna zdanja ,kazivala su najslikovitije o Bugojnu nekad i danas.

Smješten u plodnoj dolini Vrbasa Bugojno ima dugu i burnu historiju.Ipak,period do 1945 može se označiti skromnim,jer ovaj kraj osim poljoprivrede i zanatstva i nije imao uslove za brži razvoj.

Napredak koji je postignut u vrijeme Jugoslavije donio je Bugojnu procvat,tako da je to bio jedan od najrazvijenih gradova u BiH.Grad koji broji 42.000 stanovnika.Nekad je  to bio moderni industrijski centar ,u čijem ukupnom društvenom proizvodu komune indutrija sudjeluje čak 70% procenata.

Dovoljno je bilo spomenuti samo najznačajnije radne organizacije kao što su :Slavko Rodić,Špedicija,Tvornica kože krzna i obuće,Tvornica bito mašina,Kombinat INPO,GP Gorica,Šumsko gazdinstvo,Stolatija i mnoge drue.

Sa svojih 14.000 zaposlenih Bugojno je u prosjeku bilo na prvom mjestu u Bosni i Hercegovini.Sa dva ljepa i funkcionalna hotela(Kalin i Akvarium) Bugojno je uz izuzetne  povoljan geografsji položaj ostvarilo sve uslove za razvoj turizma.

U osnovnim školama  nalazilo se  6.800 bugojanske djece.Srednje škole pohađalo je 2.800 djece,a preko 500 bugojanaca nalazilo se na fakultetima.Bugojno je nekad a i danas bio kulturni centar ove regije.Uz biblioteke,kina,Amatersko pozorište,hor 57 djevojčica i dječaka,najzapaženije je delovanje RO KSC. KSC Bugojno je omogućavalo održavanje najraznovrsnijih sportskih i kulturnih manifestacija.

Bijenale jugoslavenskog lutkarstva je jedan od veoma afirmiranih manifestacija bilo.Svake druge godine Bugojno su posjećivali jugoslavenski lutkarsi teatari,kao i brojni gosti iz inostranstva.Za vrijeme Bijenala u Bugojnu se održavaju razni skupovi,razgovori sa piscima,gostovanja najboljih lutkara u susjednim gradovima,a TV Sarajevo redovito je snimalo predstave.

Istodobno su se u ovom gradu održavale i Festivali amaterskih pozorišta BiH,manifestacija koja također i danas daje kulturnu dimenziju Bugojnu.

Svoju međunarodnu afirmaciju Bugojno je steklo super velemajstorskim šahovskim turnirom.

Sportsko društvo Iskra Bugojno u svojim redovima,pored nogometaša ,šahista i rukometaša,ima karatiste,košarkaše i košarkašice,te ski klub.Zimski sportski centar Rostovo omogučćavalo je razvoj zimskih sportova,a ski lift i osvjetljenje je pružalo mogućnost i noćnog skijanja.

Ovakav svestran i osmišljen razvoj Bugojna i cijele općine plod je radne angažiranosti,pravilnog ulaganja i zaista smisaonog vođenja.Pogled u Budućnost je predstavljala je veliku radost za žitelje Bugojna .Predviđalo se da će do kraja 200.godine,Bugojno imati 70 000 hiljada stanovnika ,28.000 radnih mjesta.

Više od bilo kakvih statistčkih pokazatelja i prognoza Bugojanci su već tad bili zadovoljni,jer su znali da su učinili mnogo.

Na dan 01.06.2019. godine na evidenciji Biroa Bugojno nalazi se 5489 osoba  .  Prema podacima porezne uprave broj zaposlenih je 6017 

Prema rezultatima popisa stanovništva koje je objavila Agencija za statistiku BiH u općini Bugojno živi 31 470 stanovnika, od čega 15 635 muškaraca i 15 835 žena.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *