O tome da je Bugojno bilo trgovište žitom govore nam i hambari koji su posjedovale poznate trgovačke porodice.Porodica Popadić imala je hambar .Drugi vekiki hanbar pripadao je Tomi Martinović.Hambar je imao 7 okna u koje je moglo stati 5 vagona žita.U to vrijeme to je bila velika količina.Ovo govori o ekonomskoj moći bugojanskih trgovaca žita.

Hambar je srušen 1965.godine.I druge trgovačke porodice imale su svoje hambare.1905.godine u Bugojnu je osnovana kotarska žitnica,što je omogućilo tržnicama da po povoljnoj cijeni prodaju žito i nisu bili prisiljeni da svoje žito prodaju švercerima žitom.

Pored poljeprivrede i stočarstva u Bugojnu narod se bavio trgovinom i raznim zanatima.U Bugojnu je svakog petka sedmični,a 18.oktobra svake godine sajam,kako se kaže, dernek,koji traje tri dana.Na sajam dolaze rgovci čak i iz inozemstva.Na sajmu se prodaje mnogo rogate marve.U Bugojnu se prodaje puno pšenice,ječma,zobi,raži i kukuruza.U Bugojnu ima veliki broj dućandžija,najviše se trguje mješovitom robom a manje ima trgovaca koji trguju gvožđarskim i galanterijskom robom.

U godišnjaku spominju se i trgovci Altarac Soloman,Anto i Stipo Babić,koji su imali svoje trgovačke radnje za vrijeme turske uprave 1855.godine

U Somborskom časopisu “Golub”br.5 iz 1884.godine dao je kratak opis Bugojna u kojem piše.Stanovnici se bave najviše trgovinom žita,vune i rogate stoke.Trgovina je i čaršija spram varoši dosta je velika .Trgovci robu dobavljaju iz Trsta i Beća i po nešto iz Sarajeva.

Nedjeljni vašar je svakog petka ,i tada mnogi svijet dolazi iz obližnjih sela sa živinom i žitom koje prodaju i poslije u čaršiji podmiruju što im je potrebno.

Na Humkama iznad Kotega na putu za Karadže…

Na Humkama iznad Kotega na putu Karadže Koćišća do iza Prvog svjetskog rata.I sada stariji svijet iz Milanovića i Kotega lokalitet zove Han.

Na dželepskom putu koji je išao od Travnika preko Kaštela ,Milanovića,Ždralovoćkog raskršća,Šuljage vodio preko Kupresa i Livna za Split.

U Gornjim Kotezima do drugog svjetskog rata bio je Duvnjakov ahar.Vlasnik ahara bio je Bećir-aga Duvnjak.U Kotege su dolazili viđeni ljudi od koji je bio hafiz Tuzlak iz Kuga kod Tuzle,ostao je u živom sjećanju ove porodice,smatraju da je imao ,deredžu evlije.U ovom aharu bio je u jednoj sobi i mejtef,gdje se džematile klanjalo i gdje su išla djeca iz Kotega u mejtef,poznate su bile hodže  Daut ef. Duvnjak,školovao se u Carigradu i Mahmut ef. Duvnjak koji je bio bliski rođak albanskog komunističkog vođe Envera Hođže,u Kotege je došao pred Drugi svjetski rat.

U Bugojnu je bio poznat Husein -beg Mlačo.Imao je dva sina Mehmeda i Muharema.Mehmed je imao pet sinova,Huseina,Hasana,Ismeta,Sulejmana i Handiju.Bili su vlasnici kafane i konaka preko puta Vatrogasnog društva,na mjestu gdje se danas nalazi kiosk za novine.

Nakon Drugog svjetskog rata ,pod zakup uzeo Avdaga Ridžal iz Gornjeg Vakufa.1960 .godine,je došlo do nacionalizacije objekata i na tom mjestu sad se nalaze zgrade za stanovanje i trgovačke radnje.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *