O tome da je Bugojno bilo trgovište žitom govore nam i hambari koji su posjedovale poznate trgovačke porodice.Porodica Popadić imala je hambar .Drugi vekiki hanbar pripadao je Tomi Martinović.Hambar je imao 7 okna u koje je moglo stati 5 vagona žita.U to vrijeme to je bila velika količina.Ovo govori o ekonomskoj moći bugojanskih trgovaca žita.

Hambar je srušen 1965.godine.I druge trgovačke porodice imale su svoje hambare.1905.godine u Bugojnu je osnovana kotarska žitnica,što je omogućilo tržnicama da po povoljnoj cijeni prodaju žito i nisu bili prisiljeni da svoje žito prodaju švercerima žitom.

Pored poljeprivrede i stočarstva u Bugojnu narod se bavio trgovinom i raznim zanatima.U Bugojnu je svakog petka sedmični,a 18.oktobra svake godine sajam,kako se kaže, dernek,koji traje tri dana.Na sajam dolaze rgovci čak i iz inozemstva.Na sajmu se prodaje mnogo rogate marve.U Bugojnu se prodaje puno pšenice,ječma,zobi,raži i kukuruza.U Bugojnu ima veliki broj dućandžija,najviše se trguje mješovitom robom a manje ima trgovaca koji trguju gvožđarskim i galanterijskom robom.

U godišnjaku spominju se i trgovci Altarac Soloman,Anto i Stipo Babić,koji su imali svoje trgovačke radnje za vrijeme turske uprave 1855.godine

U Somborskom časopisu “Golub”br.5 iz 1884.godine dao je kratak opis Bugojna u kojem piše.Stanovnici se bave najviše trgovinom žita,vune i rogate stoke.Trgovina je i čaršija spram varoši dosta je velika .Trgovci robu dobavljaju iz Trsta i Beća i po nešto iz Sarajeva.

Nedjeljni vašar je svakog petka ,i tada mnogi svijet dolazi iz obližnjih sela sa živinom i žitom koje prodaju i poslije u čaršiji podmiruju što im je potrebno.

 

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *