O tome da je Bugojno bilo trgovište žitom govore nam i hambari koji su posjedovale poznate trgovačke porodice.Porodica Popadić imala je hambar .Drugi vekiki hanbar pripadao je Tomi Martinović.Hambar je imao 7 okna u koje je moglo stati 5 vagona žita.U to vrijeme to je bila velika količina.Ovo govori o ekonomskoj moći bugojanskih trgovaca žita.

Hambar je srušen 1965.godine.I druge trgovačke porodice imale su svoje hambare.1905.godine u Bugojnu je osnovana kotarska žitnica,što je omogućilo tržnicama da po povoljnoj cijeni prodaju žito i nisu bili prisiljeni da svoje žito prodaju švercerima žitom.

Pored poljeprivrede i stočarstva u Bugojnu narod se bavio trgovinom i raznim zanatima.U Bugojnu je svakog petka sedmični,a 18.oktobra svake godine sajam,kako se kaže, dernek,koji traje tri dana.Na sajam dolaze rgovci čak i iz inozemstva.Na sajmu se prodaje mnogo rogate marve.U Bugojnu se prodaje puno pšenice,ječma,zobi,raži i kukuruza.U Bugojnu ima veliki broj dućandžija,najviše se trguje mješovitom robom a manje ima trgovaca koji trguju gvožđarskim i galanterijskom robom.

U godišnjaku spominju se i trgovci Altarac Soloman,Anto i Stipo Babić,koji su imali svoje trgovačke radnje za vrijeme turske uprave 1855.godine

U Somborskom časopisu “Golub”br.5 iz 1884.godine dao je kratak opis Bugojna u kojem piše.Stanovnici se bave najviše trgovinom žita,vune i rogate stoke.Trgovina je i čaršija spram varoši dosta je velika .Trgovci robu dobavljaju iz Trsta i Beća i po nešto iz Sarajeva.

Nedjeljni vašar je svakog petka ,i tada mnogi svijet dolazi iz obližnjih sela sa živinom i žitom koje prodaju i poslije u čaršiji podmiruju što im je potrebno.

Na području općine Bugojno bili su ,koliko je poznato u samom gradu i hanovi:u samom gradu Bugojnu,bugojanskoj čaršiji,bili su Sulejmanpašića,Hadžijalića i Rustempašića hana,dva Bostina,Gafića,Hegin i Đikića han.

U Čipuljiću je bio han u u vlasništvo pravoslavne crkve.Nalazio se pored crkve koja je posvećena Roždestvu presvete Bogorodice,bili su opasani zidom.

Kameni zid imao je crijep na krovu,dok je ranije bila šindra.Čipuljanska crkva otvorena je 8.augusta 1853.godine uz veliko slavlje.Glavni incijator za gradnju crkve bio je Bodo Simić rodom sa Jablana kod Komara.Čipuljanska crkva bila je jedina pravoslavna crkva u bugojanskom kraju,zato je Čipuljić bio crkveni i kulturni centar za Srbe iz okolnih sela.

U kafanu su dolazila pravoslavna djeca iz udaljenih sela na vjeronauku i ljudi nakon obreda i pokopa.U dvorištu crkve vezali su se konji,iako je prije bila hanka štala.

O crkvi i hanu najviše se brinuo gazda Pero Bilanović.Ugledni domaćin,pero je bio “džomet čovjek”imao je veliko planinsko imanje Lazine.

Facebook Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *